CROWD WISDOM: Mit ili uspavani roj?

in #yu-stem5 years ago (edited)

hive-2002878_960_720.png

izvor slike pixabay.com (CC0 licenca)

Nekako se ustalila praksa da svaki tekst na temu onoga što istražujem, počnem ponavljajući detalje iz prethodnih tekstova. Iako mi je to prvobitno smetalo, verujem da zapravo može biti veoma zgodno onima koji slučajno nalete na neki od delova ovog svojevrsnog serijala.

Danas sam imao nameru da napišem tekst u kome se više obrađuje ono što nazivamo korisničkim sadržajima, međutim odlučio sam da se zadržim na crowdsourcing-u kao principu koji može biti utkan u onlajn platformama u kojima interes pronalazi široka javnost. Razlog za to je vrlo jednostavan – mi ga često pominjemo, često čitamo o njemu, a zapravo objašnjavamo veoma malo. Kratki podsetnik glasio bi da je crowdsourcing (što sam svojevremeno pokušavao da prevedem kao poveravanje zadatka nedefinisanom broju nepoznatih pojedinaca, a moglo bi se daleko ispravnije reći i iz mase) model suprotstavljen tradicionalnom outsourcing-u. S obzirom da je stvoren ne tako davne 2006., definicije se još uvek usavršavaju, te svako malo iskoči neka nova, ali za danas će biti sasvim dovoljno da kažemo sledeće:

Crowdsourcing je primena Open source principa van softverske oblasti. [1]

Primena ove definicije, potpuno netipične Howe-ovoj klasičnoj whitepaper definiciji, meni je posebno interesantna jer na jednostavan način govori toliko mnogo. Međutim, saopštiti je nekome ko nije upoznat sa pomenutim principima, može biti konfuzno, i otvoriti dodatne probleme. Stoga je tu i verzija koja kaže da je crowdsourcing posledica rušenja finansijskih barijera između amatera i profesionalaca, usled sve veće dostupnosti tehnike i softvera. Hobisti i oni koji samo troše svoje slobodno vreme odjednom mogu da budu angažovani od strane kompanija ili drugih subjekata. Ovo nije uvek besplatno, ali je daleko isplativije od angažovanja profesionalaca. [2]

crowd.png

izvor slike pixabay.com (CC0 licenca)

Zaustaviću se ovde, barem kada su definicije u pitanju. Do sada ste već sigurno stekli barem okvirnu sliku o tome šta crowdsourcing jeste. Hajde sada zajedno da proverimo, šta je to što on zapravo radi? Nakon šest aktivnih godina istraživanja, ne mogu reći da sam siguran u to da je crowdsourcing prepoznat. Osim kruga najbližih ljudi, kolega i univerzitetske javnosti, obično nailazim na dva slučaja – prvi u kome se njegov potencijal potvrđuje, ali odbacuje kao apstraktna stvar koja postoji negde tamo. Ovo je pošteniji pristup, svojstven biznisu i sistemima koji nemaju vreme da se prilagođavaju i menjaju. Tako se često dogodi da odgovor na nove trendove i tehnologije zapravo bude kalemljenje novih grana na trula stabla – odnosno preduzimanje koraka koji ne mogu uroditi plodom. Nepošteniji pristup je i češći, pa mu neću dati mnogo prostora. Kratko rečeno – nerazumevanje koncepta postaje motiv za njegovu diskreditaciju lažnim argumentima, a potom i odbacivanje. To je kao da zakucavate vlastitu nogu za pod u želji da sprečite planetu da se okreće.

Zadržimo se kod Howe-a koji kaže da imamo četiri modela crowdsourcing aktivnosti, odnosno crowd wisdom, crowd creation, crowd voting i crowdfunding. [3] Iskreno, mnogi su pokušali da to prošire i predstave na drugačiji način, ali njegova podela mi se mnogo puta dokazala kao veoma dobra. Zato ću se držati nje i ovom prilikom načeti termin – crowd wisdom, odnosno mudrost mase ili kolektivna inteligencija.

Dakle, kolektiv, košnica, zajednički um – mnogo puta smo to gledali u SF filmovima i gotovo svaki put je to bila situacija u kojoj glavni junak u njoj ili njemu otkriva veoma nezgodnog neprijatelja. Zašto? Zato što pojedinci mogu deliti isto znanje o predmetu A, ali istovremeno posedovati različita znanja i informacije koje mogu dovesti do novih spoznaja o njemu. Sinergija takvog znanja gotovo po pravilu daje potpunije rezultate od onih do kojih može doći pojedinac ili manja grupa. Vanzemaljac koji deli kolektivnu svest sa svojom vrstom, pa makar bio i AI, obično je preveliki zalogaj za američkog marinca barem negde do 60-og minuta filma.

Kada je u januaru 1986. godine došlo do eksplozije šatla Challenger, osim velike tragedije dogodile su se i dve specifične stvari. Jedan od članova posade bila je Christa McAuliffe, prva učiteljica koja je trebala da provede vreme u svemiru. Njeni učenici pratili su lansiranje što je dodatno podiglo pažnju nakon eksplozije. Druga daleko očekivanija stvar bio je odjek kakav prenos tragedije uživo gotovo uvek ima. Istraga o uzroku, fokusirana je na kompanije koje su učestvovale u izradi delova – njihove akcije na berzi gotovo trenutno počinju da osciluju i padaju. Ona je zvanično okončana mesecima kasnije, ali je berza reagovala ispravno – firma koja je doživela najveći pad, zapravo je bila odgovorna za nedostatak koji je uzrokovao nesreću. [4]

Challenger_flight_51-l_crew.jpg

Challenger posada. izvor slike Wikipedia (Public Domain Licence)

Prošle nedelje sam imao prilike da ostvarim kontakt sa ljudima iza platforme Sentiment.net, koja analizom velikih podataka omogućuje stvaranje i uvid u ono što su sami nazvali crypto-market intelligence. U veoma zanimljivom tekstu oni predstavljaju „Behaviour elephant“ koncept analize koja spaja psihologiju mase, upravljanje podacima i obrasce ljudskog ponašanja – a koja u svom zaključku zapravo implicira da nam ova tri aspekta mogu pomoći da sagledamo slona upravo onakvog kakav zaista jeste – dok bi u potpunom mraku mogli samo da napipamo njegov rep, uvo ili drugi deo i steknemo pogrešan zaključak o stvarnosti. [5] Ovo je uistinu odličan primer, jer upaliti svetlo može samo masa. Veći broj participanata unosi i više svetla – što naravno ne mora biti nužno, ali je ispravno izneti ga kao pretpostavku.

Možemo napraviti paralele sa čim god želite – stvar će ostati potpuno ista. Uzmite na primer hipotetičku situaciju u kojoj ćemo da razvijamo novi proizvod, dok ćemo proces bazirati na starim, dobrim elementima marketing miksa. Ili jednostavno želimo da otkrijemo prostu stvar - zbog čega naše mušterije ulažu žalbe u određenim intervalima, bez očiglednog uzroka? Kakav god problem da imamo pred sobom, na kvalitet rezultata direktno utiče količina činjenica sa kojima raspolažemo i način na koji ih razumevamo prilikom njihove obrade. Dakle, sa jedne strane treba vam big data, a sa druge računarska snaga koja će to sve da obradi. To može biti struktuirana baza podataka koju prečešljavamo algoritmima u cloudu, a može biti i masa. Crowd.

I pre nego što dođemo do kraja, dozvolite mi da vas zabavim još jednim podatkom koji se oslanja na stvar daleku bliskiju većini. Sećate li se kviza „Želite li da postanete milioner?“. Svaki takmičar imao je mogućnost da iskoristi tri vrste pomoći, od kojih je jedna bio poziv ekspertu, druga smanjivanje ponuđenih odgovora nasumičnom metodom i treća u kojoj se publika izjašnjavala o tačnom odgovoru a takmičar dobijao statistički pregled unosa. U Americi su izmerili učinkovitost sve tri vrste i došli do zaključka da upit upućen publici daje tačan odgovor u 91% slučajeva, dok direktan poziv ekspertu bude tačan u svega 65%. [6] Ove nalaze svakako ne možemo da posmatramo kao dokaz, jer se postavlja pitanje strukture učesnika i sl., ali su veoma zanimljiv indikator pravca u kome se vredi kretati.

Kada pričamo o crowdsourcingu, crowd wisdom se odnosi upravo na to. Kreiranje konteksta koji će omogućiti eksploataciju činjenice da velike grupe pojedinaca mogu dati potpunija rešenja i odgovore na pitanja koja su teško rešiva konvencionalnim putem. Ovo je vrlo često stvar kreativnosti onoga ko masi poverava zadatak u želji da je aktivira. Primera radi, crowdsourcing velikih podataka samo je jedna od stvari koje postaju sve zastupljenije – kompjuter ih može obraditi, programer i statističar mogu prikazati različite parametre i preseke, ali pojedinci su ti koji u njima mogu prepoznati slučajne obrasce i otkriti neke nove istine kojih nismo bili svesni, iako su oduvek bile tu pred nama.

Hvala na čitanju i nadam se da je bilo zanimljivo!

REFERENCE:

[1] http://crowdsourcing.com/
[2] Howe, J., 2006. The rise of crowdsourcing. Wired magazine, 14(6), pp.1-4.
[3] Howe, Jeff. Crowdsourcing: How the power of the crowd is driving the future of business. Random House, 2008.
[4] Maloney, M.T. and Mulherin, J.H., 1998. The Stock Price Reaction to the Challenger Crash: Information Disclosure in an Efficient Market.
[5] https://medium.com/santiment/valuing-crypto-assets-with-behaviour-elephant-analysis-5a53e018a136
[6] Surowiecki, J. and Silverman, M.P., 2007. The wisdom of crowds. American Journal of Physics, 75(2), pp.190-192.

Izvor slike 1, 2: Pixabay.com (CC0 License)
Izvor slike 3: Wikipedia, (Public Domain Licence)

Sort:  

Nakon šest aktivnih godina istraživanja, ne mogu reći da sam siguran u to da je crowdsourcing prepoznat

To je dobro, znači da ne traćiš vreme na prežvakane teme

crowd wisdom, crowd creation, crowd voting i crowdfunding

Meni je crowdfunding nešto magično. Da postoji Patreon i da ljudi uspevaju da svoju strast prevedu u emisije koje su bolje od BBC/ RTS :D produkcija - nezamislivo...

Sentiment.net

Od toga bi moglo da se izrodi nešto

Jedna moja suluda misao za kraj...

Tokom modelovanja sistema koji su, ajde, kaži ga stohastički ali dinamički, talasanje vode recimo, opisuju se neke pojave koje objašnjava matematika, a ti vidi da li imaju neku potporu u temama koje istražuješ (moguće je da lupam kao Maxim):

  • soliton, talas koji ostaje potpuno isti, kreće se nestvarno dugo, ne interferira ni sa čim
  • standing breather, talas koji daje pulseve
  • oscilatorna reakcija, poput Bray-Libhovski
  • atraktor
    Da li postoje neki analozi ovim kretanjima u crowd...mišljenju

Eh Patreon je odličan primer, ali crowdfundig je samo jedan od modela...videćeš kasnije, pisaću o crowdsource pristupu kreaciji reklama koje se emituju tokom Super Bowl finala, a to je samo jedan od primera. Divno je to...

Što se tvog pitanja tiče, bre podižeš mi lestvicu stvarno. Odgovor je jednostavan - pojma nemam! Ali ovo je izuzetno zanimljivo, mogli smo se malo ovim pozabaviti, ako ništa drugo onda na diskordu. Ovde si vrlo važno pitanje postavio - da li se u ponašanju mase mogu prepoznati pojave prepoznate u drugim oblastima. Znaš i sam koliko je ovo tema u kojoj svi plivaju u mutnom, a mnogo pričaju. Zamisli koliko toga još nije otkriveno.

Evo pišem i razmišljam - da imam brkove, u brk bih se na slepo mogao opkladiti da je ovo što pitaš moguće.

Hm... Mislim da ću da napravim jedan post o ovim stvarima i još nekim, pa ćeš videti da li čemu koristi

Nekako se ustalila praksa da svaki tekst na temu onoga što istražujem, počnem svojevrsnim ponavljanjem detalja iz prethodnih tekstova.

Логично је да увек направиш везу с претходним наставком, @hidden84, чак и да није била оволика пауза између њих.

Јеси ли можда читао књигу „Ризици глобалне катастрофе“?

Ehej, nisam čitao ali deluje zanimljivo...da potražim u knjižarama?

Coin Marketplace

STEEM 0.37
TRX 0.12
JST 0.040
BTC 70162.45
ETH 3540.43
USDT 1.00
SBD 4.79